Centar za dojku

Dobroćudne promjene su najčešća oboljenja dojki (80% od svih oboljenja). Iako se ne radi o malignim oboljenjima, neka od njih mogu da ukažu na povećan rizik oboljevanja od raka dojke u kasnijoj životnoj dobi. Stoga njihovo prisustvo zahtijeva poseban oprez – češće kliničke preglede i jednogodišnje mamografsko oslikavanje.

Većina žena se bar jednom u životu susretne sa nekim od ovih oboljenja i zbog toga smatramo da je važno ukazati na najčešće benigne bolesti (benigne lezije) dojke.


DISPLAZIJA DOJKE:

Je medicinski izraz korišten za promjene nastale unutar dojke, a koje su izazvane lučenjem polnih hormona jajnika.

Naime, nivo polnih hormona, koje luče jajnici, varira tokom mjesečnog ciklusa.  S obzirom da pojedini dijelovi dojke ne uspijevaju  na odgovarajući način pratiti tu aktivnost hormona, u njima dolazi do razvoja lokalnog otoka tkiva, cističnog proširenja dijelova kanalića, a potom i do taloženja vezivnog tkiva. Tako nastaju „grudve“ ili „ploče“ unutar tkiva dojke. Često su bolne, naročito prije menstruacije. Grudi su u tom periodu često uvećane, da bi se nakon menstruacije smanjile.

Displazija dojki je najzastupljenije benigno oboljenje dojki kod žena između 20-te i 50-te godine života. Češća je kod žena koje nisu rađale i kod onih sa hormonskim poremećajima, za vrijeme trudnoće i dojenja.
Displazija ne zahtijeva hirurško liječenje.


CISTE NA DOJKAMA

Nastaju u okviru fibrocistične displazije, kada dio proširenog kanalića nastavi da se uvećava i puni seroznom tečnošću.

U praktičnom smislu, predstavljaju šupljinu u tkivu dojke, ispunjenu tečnošću. Dešava se da ciste dosegnu promjer od nekoliko centimetara. U većini slučajeva nisu opasne, ali se u rijetkim slučajevima može razviti tumorski izraštaj na zidu ciste.

Ciste mogu ličiti na pravi tumor dojke, pa je najpreciznija dijagnostika ultrazvukom. Manje ciste ne zahtijevaju dodatnu dijagnostiku i terapiju, dok je one veće od 2cm potrebno punktirati. Špricem i iglom se prodire u cistu i aspirira sadržaj, koji se potom šalje na mikroskopski pregled. U rjeđim slučajevima potrebna je hirurška intervencija da se cista odstrani.


FIBROADENOMI

Fibroadenom je nekancerogeni tumor koji se javlja kod adolescentica i žena mlađih od 30 godina.

Fibroadenom se može opisati kao čvrsta, glatka i gumena nakupina tkiva. Obično je bezbolan, ali s obzirom da može narasti do 8cm, može predstavljati smetnju pod kožom.

Većina fibroadenoma nema uticaj na rizik od raka dojke. Taj rizik se može povećati kod složenog fibroadenoma, koji sadrži abnormalne ciste ili gusta, neprozirna tkiva.

Ukoliko ste osjetili kvržicu na dojkama ili se kvržica koju ste već imali poveća, obavezno posjetite liječnika.

Liječnički pregled podrazumijeva mamografiju i/ili ultrazvuk. Postupkom mamografije uočavaju se karakteristične kvržice i/ili mikrokalcifikacije u dojkama. Pomoću ultrazvuka, liječnik može utvrditi dali je kvržica na dojki čvrsta ili puna tekućine. Kada je masa čvrsta, velika je vjerovatnoća da se radi o fibroadenomu, a masa puna tekućine je vjerovatno cista. Biopsija služi kako bi se pokupilo tkivo iz grudi, koje poslije ide u laboratorij na analizu.

U nekim slučajevima, fibroadenomi ne zahtijevaju liječenje, ali neke žene ipak odlučuju odsraniti kvržicu radi sigurnosti. Liječnik može preporučiti hirurško odstranjivanje ako smatra da su testovi abnormalni.
0 0

Izdvojene usluge